Knjiga Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu objavljena je 1934. godine. Ovo poznato djelo ruskog filozofa Nikolaja Berdjajeva i danas privlači pažnju, budući da su se njegova predviđanja o povijesnim, političkim i kulturnim kretanjima pokazala u mnogočemu točnima. U njoj se nadovezuje na svoje prethodne dvije knjige Smisao povijesti i Novo srednjovjekovlje o kraju jedne povijesne epohe, o srednjovjekovnom mraku i mogućim […]
Sopstvo – iscelitelj iz svesti – Čujemo kako je pandemija koronavirusa dubinski uticala na mentalno zdravlje čovečanstva. Šta to ima u čoveku što određuje mentalno zdravlje? Da li je došlo vreme za nova pitanja umesto unapred spremnih odgovora? Nedavno sam imala priliku da pratim seriju predavanja Jungovog instituta iz Ciriha, te poželeh da potražim odgovore […]
“Здраво свете“ Oнтолошка структура компјутерског програма изложена у оквирима идеја предкантовске филозофије Када говоримо о бићу, говоримо о “ономе што јесте”… међутим. То што јесте, можемо мислити идеално, платонички – као оно што јесте вечно, ванвремена, као оно што се не мења, а можемо га мислити и као биће које постоји у времену, које се […]
Ontoantropologija za kućnu izolaciju – Da bih samo nakratko pobjegao u neprolazno carstvo vječnih ideja, od kućne izolacije, tačnije pećine doxe ili mnenja, poluistina u vidu tekstova na društvenim mrežama, te kojekakvih “stručnjaka” na raznim informativnim platformama koji kao jezive aveti napadaju sa TV uređaja iz dnevnog boravka, odlučio sam da sa čitateljstvom koje ovih […]
Obraćanje šefa tima za odnose sa javnošću sedme mutacije porodice Korona dezignirane kao SARS-COV-2, a u sklopu COVID-19 projekta UVODNO SLOVO Dobra večer svima. Naš tim je imao problema otvoriti naloge na mnogim sajtovima pa smo zamolili odgovarajuće humanoidne jedinke da se obratimo s njihovih. Svjetska zdravstvena organizacija čini sve da nas sabotira i […]
Божанска садашњост Аурелије Августин први је средњевековни, хришћански мислилац који је са својим опусом успео да се приближи филозофским системима антике. Тек се за њега може јаким аргументима тврдити да је први хрићанин који је изградио једну мисаону целину, макар према опсегу, у рангу са тоталитетима мисли које нам нуде Платон и Аристотел. Ипак, […]