Popovićeva knjiga u Kantovoj biblioteci
Pokazalo se da i ta biblioteka svedoči o Kantovoj posebnosti i neobičnosti i da radoznalci nailaze na nešto što nisu očekivali.
Pokazalo se da i ta biblioteka svedoči o Kantovoj posebnosti i neobičnosti i da radoznalci nailaze na nešto što nisu očekivali.
Po Raselu Šopenhauer je neka vrsta disidenta u istoriji filozofije. Ne mogavši da podnese slavu svog arhineprijatelja Hegela održao je samo jedno javno predavanje i nakon toga se povukao u neveseli samački život u Frankfurtu.
Zapadna filozofija nastala je u antičkoj Grčkoj, suprotstavljajući se mitološkom svjetonazoru koji spoznaju prenosi simboličkim govorom, razumljivim samo upućenima. Filozofija nastoji razviti preciznu terminologiju da izbjegne višeznačnost i metodologiju utemeljenu na racionalnom preispitivanju svega datog. Zato je početak uvijek ispitivanje, kritika, da bi se sve provjerilo, vatrom razuma prekalilo, i tako prevrednovalo, obnovilo. Ništa se […]
Šopenhauer kaže u “Svijet kao volja i predstava”: “Život je klatno između težnje za srećom (boli) i dosade” On kaže da mi konstantno postojimo u ta dva stanja. Uvijek težimo ostvariti neki cilj i za to dajemo sve (borba, patnja, bol), ali kad ostvarimo taj cilj onda slijedi razočaranje (zato što to istinski […]
„Povijest svih dosadašnjih društava jest povijest klasnih borbi.“ – Karl Marks Kada sam pripremao prvi nacrt teksta o ovom članku, dvojba je bila samo kako će glasiti njegov naslov, a s obzirom na to da nisam htio da on bude aluzija na poznat Eagletonov rad Zašto je Marx bio u pravu, odlučio sam se za ovakav upitan […]
Drugi je bio onaj izvesnih lingvističkih škola, škola psihoanalize i antropologije –koje su sve bile grupisane pod rubrikom – strukturalizam. To nisu bili pravci koje sam preduzeo.
U „Rječniku filozofskih pojmova“ nailazimo na ovu definiciju volje: „volja – naziv za ljudsku racionalnu sposobnost da teži prema dobru, za razliku od instinktivne težnje koja nije slobodna. Voljno djelovanje je vlastitost duhovnog ili samosvjesnog subjekta i ona je najviša i najsavršenija forma ljudske aktivnosti jer je svjesna i slobodna. Zajedno s umom predstavlja najvažnije […]
Hajdeger pre svega razume povest kao proces drugačijeg razumevanja i odnošenja prema bivstvovanju, i govori o povesti kao procesu zaborava bivstvovanja, a pre toga Aristotel i Platon razumevaju bivstvovanje preko posrednog metafizičkog principa, i time se došlo do zaborava bivstvovanja. Cilj je misliti bivstvovanje kao bivstovovanje, a ne preko nečeg bivstvujućeg i to je ono […]