Dejvid Hjum je rođen 1711. u Edinburgu, u Škotskoj; savetovali su mu da studira pravo ali se on opredelio za filozofiju; u vreme dok je u Bristolu pokušavao da postane trgovac (1734-7) napisao je i svoje glavno delo (Rasprava o ljudskoj prirodi) koje je objavio nakon povratka u London. Posle neuspeha kojim je propraćeno ovo […]
Gaj Muzonije Ruf – Rimski Sokrat Promislite o ovome u svojim srcima: ako s mukom postignete bilo što plemenito, muka prolazi, ali plemenito djelo traje; ako učinite bilo što sramotno poradi zadovoljstva, zadovoljstvo prolazi, ali sramota ostaje. Iako danas manje poznat, Gaj Muzonije Ruf (oko 30. – oko 100. godine) čini zajedno s Epiktetom, Markom […]
Predavanje Teodora V. Adorna „Aspekti novog desnog radikalizma“ osvaja liste bestselera. Zbog čega su misli tog filozofa na tu temu tako aktuelne 50 godina od njegove smrti – objašnjava istoričar Folker Vajs. U čuvenom delu „Dijalektika prosvetiteljstva“, koje su u Sjedinjenim Državama 1947. zajedno objavili Teodor Adorno i Maks Horkhajmer, autori su tražili odgovor na […]
Analiza filozofije samoubistva Za mene je ipak bila sreća što sam bio tako melanholičan Seren Kjerkegor Voleo sam smrt Sokrat Patnja je jedini uzrok svesti Dostojevski u Zapisima iz podzemlja Stvar koje se večina ljudi u potaji najviše plaši uvek se događa – sve što je potrebno jeste samo malo hrabrosti,. što bol postaje razgovetniji […]
Moj Fridrih – U studentskim danima sam ga svojatao i u sebi tako oslovljavao, imenom. Druge filozofe nikada, Nietzschea uvijek. Nietzschea su u to doba voljele curice i propalice. Meni se dopadao zato što je bio komedijaš (“Zašto sam tako pametan?”), sviđala mi se njegova drska samouvjerenost (“jednog dana svi će univerziteti proučavati djelo jednog […]
O lepoti kao simbolu moralnosti KANTOVO ODREĐENJE LEPOTE I SHVATANJE LEPOG KAO SIMBOLA MORALNOSTI Godine 1790. Imanuel Kant objavljuje Kritiku moći suđenja, delo koje predstavlja krov njegove kritičke filozofije. Nakon što je u Kritici čistog uma (1781) izneo svoje gnoseološko, a zatim u Kritici praktičkog uma (1788) i etičko učenje, treću i poslednju […]
Dejvid Hjum – Istraživanje o ljudskom razumu – Svi predmeti ljudskog uma ili istraživanja mogu se prirodno podeliti u dve vrste, u „Odnose ideja“ i „Činjenice“. Prvoj vrsti pripadaju nauke: geometrija, algebra i aritmetika- ukratko, svaka tvrdnja koja je intuitivno ili demonstrativno izvesna. “Da je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbiru kvadrata nad obe katete“ je […]
Политичка филозофија – Никола Макијавели Ако узмемо у обзир појам политике који означава скуп основних принципа и припадајућих смерница којима се усмеравају и лимитирају активности у циљу остваривања дугорочних циљева, онда морамо укрстити и појам владара који би се налазио на врх „политичке пирамиде”. Принципи и одлуке које се тичу друштвене заједнице и које доноси […]