Писма Абелара и Елоизе „Сви то знају, све сам изгубила када сам изгубила тебе… Јер моје срце није било са мном, било је код тебе“ (из писма Елоизе Абелару) Поједини велики манастири средњег века представљали су огромне интелектуалне и преписивачке радионице. Осим молитвама, образовани монаси су се током целог живота посвећивали преписивању старих списа различите врсте, […]
У оковима рачунџијског ума Mотивациони памфлет за оне (и нарочито филозофе) у егзистенцијалној коми Савременост, одређена као епоха у којој човек, парадоксално, нихилистички бивствује, поставља пред нас задатак преиспитивања основних вредности тканих кроз повест западно-европског мишљења. Преиспитивање о којем је реч не може и не сме бити једносмерно, у смислу у ком би разумевање […]
Magazin “Plejboj” zatražio je oko 1970. godine od Herberta Markuzea intervju, nudeći mu za to veću sumu novca, ali ih je odgovor prilično iznenadio, svedoči njegov prijatelj i bivši student Endru Friberg. “Otac Nove levice” pristao je, ali uz uslov da se – pojavi na duplerici. “Plejboj” na to nije pristao. Iste godine, objavljen je […]
Istražujući izvore Spinozine filozofije pojedini pisci uspeli su da dokažu da je ona ipak vezana za srednjovekovnu filozofsku misao. Samo, ne za srednjovekovnu hrišćansku skolastiku, već za jevrejsku religioznu filozofiju srednjeg veka. Rezultati ovih istraživanja pokazali su čak da je uticaj srednjovekovne jevrejske filozofije, i jevrejske misli uopšte, odigrao veoma važnu ulogu u obrazovanju Spinozinog […]
Jirgen Habermas je možda najistaknutiji intelektualac u Evropi. Od 60-ih godina njegova stipendija ispostavila je istraživačke zadatke u filozofiji, sociologiji i istoriji, dok su njegovi novinski članci i intervjui pokretali javne debate o temama od sećanja na Holokaust do rata u Iraku. Verovatno je i najistaknutiji intelektualac Evrope koji se zalaže za ekonomsku i političku integraciju […]
Odjednom svi imaju da kažu nešto o Fukou. I mnoge od tih stvari nisu lepe. Pošto je više decenija služio kao opšta referentna tačka u humanistici i društvenim naukama, francuski filozof sad prolazi kroz nova vrednovanja i na levoj i na desnoj strani političkog spektra. Desnica je, naravno, dugo optuživala Fukoa da je aminovao niz […]
Temelji intelektualne tradicije Zapada Judeo-hrišćanska i grčko-rimska tradicija Suštinska pitanja života, smrti i prirode univerzuma već više od 2.500 godina privlače mislioce Zapada. Uprkos svoj svojoj raznovrsnosti i složenosti, intelektualna tradicija Zapada ima nekoliko integrativnih principa. Prevazilazeći mitsko razmišljanje, intelektualci Zapada izgradili su instrumente razuma koji su omogućili racionalno i sistematko istraživanje fizičke […]
Šopenhauer gradi glavnu premisu na tome da talenat postiže ono što drugi ne mogu da postignu, dok genije postiže ono što drugi ne mogu ni da zamisle. Zamisao drugačijeg poretka, tvrdi on, ono je što genija izdvaja od običnih smrtnika, a proizlazi iz superiornosti njegovog kapaciteta za kontemplaciju kojom genije uspeva da prevaziđe malenost ega […]